Poreska Pandorina kutija

1
FOTO: Mirko Tešić – UPLS

Kakvo vreme za živeti u Srbiji?

Svedočimo i učestvujemo u dešavanju koje ima potencijal da postane ubedljivo najveća i najskuplja brljotina srpske administracije.
Dobro došli u epizodu:  „Poreska rešenja, oksimoron, rešenje koje izaziva problem“.

Trenutna situacija je da pomorcima i lađarima na kućne adrese stižu privremna poreska rešenja, za porez na zarade u inostranstvu u 2017. godini. Na prvi pogled ništa sporno, država potražuje porez na osnovu važećeg zakona. Na drugi, treći i ostale poglede počinju da isplivavaju nelogičnosti i propusti koji će biti jako skupi u daljem razvoju događaja.

Bitno za ovu priču je da niko od lađara i pomoraca ne beži od svojih stvarnih obaveza ukoliko one postoje. U prilog tome govori i obraćanje resornom ministarstvu, pre skoro dve godine. Zvaničnim zahtevom za tumačnje naših obaveza, za koji nam je uredno naplaćena i propisana taksa, a odgovor na postavljena pitanja još uvek nismo dobili.

Krenimo redom:

Prvi korak, neko donosi odluku da se pristupi izradi privremenih poreskih rešenja za zarade u inostranstvu u 2017 godini. Sama odluka nije sporna i utemeljena je u važećim zakonima.

Drugi korak, novac uvek ostavlja svoj trag. Evidencija uplata iz inostranstva kod domaćih banka i osnova priliva naših državljanja. Provera te baze podataka i formiranje liste naših državljana koji su u 2017 godine imali uplate zarada iz inostranstva. Za sada ništa sporno, dobijena lista potencijalnih poreskih obaveznika po tom osnovu.

Treći korak, uzrok čitavog niza budućih problema. Čitava lista potencijalnih poreskih obaveznika, se tretira kao lista poreskih obaveznika i pristupa se izradi privremenih poreskih rešenja. Ta rešenja se šalju na kućne adrese. Neko ko je u poreskoj upravi trebao u ovome da vidi problem ali to nije video i dolazimo u situaciju u kojoj smo.

U idealnim uslovima, treći korak je trebalo da bude samo formiranje liste potencijalnih poreskih obaveznika.

Dalje je trebao da sledi četvrti korak u kom bi potencijalni poreski obaveznik bio kontaktiran od nadležne službe, kojoj bi trebao da dostavi dodatne informacije vezane za uplate iz inostranstva, a koje su bitne za utvrđivanje postojanja stvarne poreske obaveze po tom osnovu. Dodatne informacije koje su bitne da bi se utvrdilo postojanje poreske obaveze i njene visine su odgovori na sledeća pitanja:

1. Da li je osoba poreski rezident Republike Srbije?

2. Da li je zarada uplaćena na račun u bruto ili neto iznosu? Da li je na tu zaradu poslodavac već negde uplatio poreze i doprinose, ako jeste gde i kakav je međusobni odnos po pitanju obračuna poreza između Srbije i države u kojoj je porez već plaćen?

3. Da li poreski obaveznik ima prava na neke od poreskih olakšica po nekom od osnova?

Tek nakon prikupljanja dodatnih informacija bi bilo logično da se pristupi izradi poreskih rešenja.

Izostankom četvrtog koraka smo došli u trenutnu komplikovanu poziciju, da ljudima stižu privremena poreska rešenja. Srećnim dobitnicima su na raspolaganju samo dve opcije. Prva da plate, iznose koji su blago rečeno abnormalni, pre svega što su uplate najverovatnije razmatrane kao bruto prihod.

Druga opcija, podnošenje žalbe na rešenje i faktički vraćanje predmeta na doradu odnosno na postupak koji je trebao da bude četvrti korak. Nakon toga pokretanje odgovarajućih sudskih postupaka u slučajevima gde ima osnova da su licu povređena neka od njegovih prava garantovanih Ustavom i Zakonima Republike Srbije kao i međunarodnim konvencijama čiji je RS potpisnik , a pred domaćim i međunarodnim sudovima. Druga opcija će dovesti do skupog epiloga. Postoji realna mogućnost da će iznos odšteta na kraju procesa, a koje će snositi svi građani R.Srbije biti veći od iznosa naplaćenog poreza.

Dugoročni gubitak, kao posledica osećaja nesigurnosti među pomorcima i lađarima. Stvoren je opravdan utisak pravne nesigurnosti, koji će pokrenuti pomorce i lađare na preduzimanje određenih promena u načinu života i rada, a koji će imati negativan efekat na stanje u Srbiji. Kada se pogledaju statistički podaci na nivou celog sveta, gornjih jedan procenat prihoda čine osobe čiji godišnji prihod prelazi 35 000 USD. Jedan deo pomoraca i lađara se nalazi u toj grupi, a drugi deo je u gornjih pet procenata. Do sad su uglavnom svoje zarade donosili i trošili u Srbiji na prozvode i usluge, od čega celo naše društvo ima korist. Trenutnim odnosom države prema ovoj populaciji, veći deo tog novca neće ulaziti u opticaj u Srbiji.

Porez može da se posmatra i kao plaćanje pretplate za neke usluge. Usluga opet može biti kvalitetna ili ne, jeftina, realna, skupa ili preskupa. Ako zamislimo državu kao kablovskog operatera, a preplatu kao porez, kad niste zadovoljni operaterom šta se radi?

Jednostavno, promenite kablovskog operatera.

Slede dva moguća rešenja, da odgovarajući držani organ vrati postupak u normalne tokove, što bi bila razumna ali u isto vreme i malo verovatna odluka. Drugo rešenje je ulazak u proces žalbi i sudskih sporova, koji je već otpočeo.

U legendi o Pandorinoj kutiji, nada je ostala zarobljena u kutiji, ko je otvarao ovu poresku nek je otvori još jednom, da i nada za pozitivan epilog izađe napolje.

Pomorce i lađare karakteriše nekoliko osobina, neke od njih su upornost i sposobnost pronalaženja rešenje u skoro nemogućim situacijama. I u ovoj situaciji biće uporni i naći će rešenje.

Zoran Jovičić
Zapovednik vrste A

Pratite objave na našem Viber kanalu

Ostavite odgovor