12.02.2025. Usled jakog olujnog vetra prevrnule se dve barže (potisnice) u sektoru Ram

Dana 12. februara 2025. godine, dve barže (potisnice) kompanije „Karin komerc“ su se prevrnule na Dunavu, između 1074,8 i 1077 kilometra reke, oko 300 metara od desne obale.

FOTO: Prevrnuta barža / UPLS

Prema rečima jednog člana posade, plovilo je bilo usidreno na 1076. kilometru od 10:30 ujutru do 15:30, kada su nepovoljni vremenski uslovi izazvali pomeranje i oštećenje barži. Posada je pokušala da obori dodatna dva sidra kako bi stabilizovala plovilo, ali zbog leda i jakog vetra, napori nisu bili uspešni. U nastalom haosu, odlučili su da se odvoje od barži koje su već počele da se kreću nekontrolisano. Nakon vezivanja na 1077. kilometru, sačekali su jutro. U to vreme, barže još nisu bile potonule. Međutim, oko podneva 12. februara, usled talasa, dve barže su se prevrnule. Jedna je potonula/nasela/ na 1074,8 kilometru i tu ostala, dok se druga nalazi bliže desnoj obali, ispod jedne već potonule barže. Preostale četiri barže naslonile su se na banatsku obalu.

FOTO: Prevrnuta barža / UPLS

Ramski sektor Dunava poznat je po izazovnim uslovima za plovidbu, posebno tokom zimskih meseci. Već godinama upozoravamo da je neophodno da se ovaj sektor, zajedno sa golubačkim, uvrsti u posebne deonice plovnog puta zbog povećanog rizika. Trenutno, Srbija zvanično nema označene opasne deonice na svojim plovnim putevima, što predstavlja ozbiljan propust u regulativi.

Ovde možete videti zvaničan spisak opasnih deonica po državama. Srbije nigde nema, što je ogroman propust našeg nadležnog ministarstva.

 

FOTO: Prevrnuta barža, poged iz komandnog mosta

Da je funkcionalan VTS (Vessel Traffic Service) centar uspostavljen kako je više puta obećavano, i da postoje jasni standardi za regulaciju i zabranu plovidbe u rizičnim sektorima, do ove plovidbene nezgode verovatno ne bi došlo. O ozbiljnosti situacije govori i činjenica da se u ovom sektoru već nalaze potopljeni objekti koji još uvek nisu uklonjeni, dodatno ugrožavajući bezbednost.

Iako su kapetanije kasno reagovale, to je delom posledica sistemskih nedostataka u nadzoru i komunikaciji. Ovaj incident pokazuje da je neophodno hitno unaprediti sistem plovidbene bezbednosti, postaviti jasne standarde i obezbediti da se obećani projekti, poput VTS centra, sprovedu u delo. Na sreću, ovaj incident je protekao bez ljudskih žrtava, ali svaka sledeća plovidba bez adekvatne kontrole nosi potencijalne rizike koje ne smemo zanemariti.

Be the first to write a review

Ostavite odgovor