INICIJATIVA ZA POKRETANJE POSTUPKA OCENE USTAVNOSTI I ZAKONITOSTI ZAKONA O POREZU NA DOHODAK GRAĐANA

Povodom aktuelne situacije sa oporezivanjem pomoraca i lađara i privremenih poreskih rešenja za 2017. advokat Sandra Tanasković Savić je poslala Ustavnom sudu Inicijativu za pokretanje postupka za ocenu ustavnosti zakona o porezu na dohodak građana.

Predatu Inicijativu možete pročitati u nastavku::

USTAVNI SUD

Bulevar kralja Aleksandra 15, Beograd

Advokat Sandra Tanasković Savić iz Beograda, ul. Hadži Melentijeva 7, podnosi:

INICIJATIVU ZA POKRETANJE POSTUPKA ZA OCENU USTAVNOSTI I ZAKONITOSTI ZAKONA O POREZU NA DOHODAK GRAĐANA

(„Sl. glasnik RS“, br. 24/2001, 80/2002, 80/2002 – dr. zakon, 135/2004, 62/2006, 65/2006 – ispr., 31/2009, 44/2009, 18/2010, 50/2011, 91/2011 – odluka US, 7/2012 – usklađeni din. izn., 93/2012, 114/2012 – odluka US, 8/2013 – usklađeni din. izn., 47/2013, 48/2013 – ispr., 108/2013, 6/2014 – usklađeni din. izn., 57/2014, 68/2014 – dr. zakon, 5/2015 – usklađeni din. izn., 112/2015, 5/2016 – usklađeni din. izn., 7/2017 – usklađeni din. izn., 113/2017, 7/2018 – usklađeni din. izn., 95/2018, 4/2019 – usklađeni din. izn., 86/2019, 5/2020 – usklađeni din. izn., 153/2020, 156/2020 – usklađeni din. izn., 6/2021 – usklađeni din. izn., 44/2021, 118/2021, 132/2021 – usklađeni din. izn., 10/2022 – usklađeni din. izn., 138/2022 i 144/2022 – usklađeni din. izn.)

Citiranim Zakonom o porezu na dohodak građana i to članom 3 propisano je koje vrste prihoda podležu porezu na dohodak građana (zarade; prihodi od samostalne delatnosti; prihodi od autorskih prava, prava srodnih autorskom pravu i prava industrijske svojine; prihodi od kapitala; prihodi od nepokretnosti; kapitalni dobici; ostali prihodi)

Pod ostalim prihodima na osnovu čl. 85 stav 1 podrazumeva se 17 vrsta drugih prihoda propisanih u 17 tačaka.

Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak građana („Sl. glasnik RS“, br. 44/2021 i 118/2021), izmenjene su odredbe Zakona o porezu na dohodak građana („Službeni glasnik RS”, br. 24/01,80/02, 80/02-dr. zakon, 135/04, 62/06, 65/06-ispravka, 31/09, 44/09,18/10,50/11,91/11-US, 93/12, 114/12-US, 47/13, 48/13-ispravka, 108/13, 57/14, 68/14-dr.zakon, 112/15, 113/17, 95/18, 86/19 i 153/20) tako što se članom 3 izmenjenog zakona pod ostalim oporezivim prihodima dodaje u članu 85 stav 1 već postojećeg zakona, tačka 18), koja glasi:„18) prihodi po osnovu ugovorene naknade za izvršeni rad na koje se porez plaća samooporezivanjem.”.

Time su izmenama zakona 2021. godine prvi put dodati odnosno postaju oporezivi prihodi po osnovu ugovorene naknade za izvršeni rad. Primena ovog zakona prvobitno je odložena za 01.oktobar 2021. godine, a potom Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak građana („Sl. glasnik RS“, br. 138/2022) primena ovog zakona, pa i citirane tačke 18 odložena je za 01.01.2023. godine.

Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak građana („Sl. glasnik RS“, br. 44/2021 i 118/2021) dodat je samostalni član 5 koji se primenjuje od dana stupanja na snagu ovog zakona odnosno od dana 07.05.2021. i glasi:

Poreski organ rešenjem utvrđuje porez na prihode po osnovu ugovorene naknade od autorskih i srodnih prava i ugovorene naknade za izvršeni rad, na koje se porez plaća samooporezivanjem, ostvarene u periodu počev od 1. januara 2015. godine zaključno sa 31. decembrom 2022. godine, ukoliko nije:

– nastupila zastarelost utvrđivanja poreske obaveze u skladu sa propisima koji su bili na snazi u momentu ostvarivanja prihoda, ili

– pravosnažno okončan postupak utvrđivanja poreske obaveze, ili

– pre stupanja na snagu ovog zakona plaćena poreska obaveza u skladu sa propisima koji su bili na snazi na dan nastanka poreske obaveze.

Ne plaća se porez na dohodak građana na prihode iz stava 1. ovog člana ostvarene u kalendarskoj godini u visini do 384.000 dinara godišnje.

Normirani troškovi za prihode iz stava 1. ovog člana na koje se plaća porez na dohodak građana, priznaju se u visini 50% od ostvarenih prihoda iz stava 1. ovog člana.

Porez utvrđen rešenjem iz stava 1. ovog člana plaća se u 120 jednakih mesečnih iznosa, s tim da prvi iznos dospeva za plaćanje 15. u mesecu koji sledi mesecu koji je naredni u odnosu na mesec u kome je doneto rešenje poreskog organa.

Način evidentiranja i obaveštavanja nadležnih organa o javnim prihodima koji se utvrđuju i plaćaju saglasno st. 1-4. ovog člana bliže uređuje ministar finansija.

Dakle, 07.05.2021. godine počela je primena sporne odredbe samostalnog član 5 zakona kojim je propisano da „Poreski organ rešenjem utvrđuje porez na prihode po osnovu ugovorene naknade od autorskih i srodnih prava i ugovorene naknade za izvršeni rad, na koje se porez plaća samooporezivanjem, ostvarene u periodu počev od 1. januara 2015. godine zaključno sa 31. decembrom 2022. godine“ iako se odredba kojom se „uvodi“ porez na prihode po osnovu ugovorene naknade za izvršeni rad primenjuje od 01.01.2023. godine. Tako od 07.05.2021. godine poreska uprava ima pravo da na utvrđivanje poreza od 2015. godine iako isti porez na prihode po osnovu ugovorene naknade nije postojao niti 2015-te godine od kada se može utvrđivati niti 2021. godine kada se primenjuje ova sporna odredba, već isti prihodi postaju oporezivi tek od 01.01.2023. godine za koji datum je odložena primena izmena zakona, pa i tačke 18) kojom se zapravo uvodi porez na navedeni prihod.

Članom 91 stav 2 Ustava RS propisano je „Obaveza plaćanja poreza i drugih dažbina je opšta i zasniva se na ekonomskoj moći obveznika.“

Članom 197 Ustava RS propisana je Zabrana povratnog dejstva zakona i drugih opštih akata

Istim članom je određeno: Zakoni i svi drugi opšti akti ne mogu imati povratno dejstvo.

Izuzetno, samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno dejstvo, ako to nalaže opšti interes utvrđen pri donošenju zakona.

Prilikom donošenja zakona koji sadrži odredbe sa povratnim dejstvom, predlagač zakona podnosi predlog sa obrazloženjem opšteg interesa zbog kojeg se predlaže povratno dejstvo, a shodno članu 51 Poslovnika Narodne skupštine. Predlogom spornog zakona Vlade RS ni ne pominje se povratno dejstvo odredaba zakona, a kamoli obrazlaže opšti interes od istog, iako je zapravo 2021. godine retroaktivno uveden porez na dohodak za prihode po osnovu ugovorene naknade za izvršeni rad na koje se porez plaća samooporezivanjem, ali isti nije uveden samo za budući period, što bi bilo zakonito, već se na osnovu spornog zakona porez utvrđuje rešenjem poreskog organa za period od 01.januara 2015. godine do 31.decembra 2022. godine što podrazumeva povratno dejstvo zakona – i to povratno dejstvo zakona na period kada navedene vrste prihoda ne podležu porezu na dohodak građana.

Time se faktički od 07.05.2021. godine može utvrđivati porez na prihode po osnovu ugovorene naknade ostvarene od 2015. godine, a koji porez nije postojao kada su prihodi ostvareni. Takođe, isti porez na te prihode ne postoji ni 2021. godine, pošto je primena člana kojim se uvodi navedeni porez odložena za 01.01.2023. godine.

Spornim zakonom krši se i ustavna odredba da se plaćanje poreza zasniva na ekonomskoj moći obveznika. Iz istog razloga se porez ne može uvesti i utvrđivati reroaktivno. Obveznik koji je unapred obavešten o statusu poreskog obveznika može planirati da od svog prihoda izdvoji 20% od osnovice za plaćanje poreza. Lice koje nema obavezu plaćanja poreza na prihod će svoj prihod verovatno potrošiti, te isti nema ni dužnost čuvati svoj prihod radi eventualnog naknadnog plaćanja poreza koji ne postoji.

Ekonomska moć obveznika ne može biti ista u trenutku nastanka prihoda i 8 godina nakon toga, odnosno ne sme se uvoditi porez 2023. godine, a utvrđivati prema ekonomskoj moći obveznika od pre 8 godina (od 2015.godine), te odrediti da se isti plaća narednih 10 godina.

Primeri iz prakse:

Na osnovu spornog zakona doneta su mnogobrojna privremena rešenja poreske uprave kojim se dana 12.12.2022. godine utvrđuje porez na prihode po osnovu ugovorene naknade od autorskih i srodnih prava i ugovorene naknade za izvršeni rad za 2017. godinu i istim se obavezuje da utvrđeni porez za 2017. godinu (kao i doprinose za socijalno osiguranje) plaća u 120 jednakih mesečnih rata i to od 17.02.2023. godine do 17.01.2033. godine.

Ukratko, na osnovu primene spornog člana 5 Zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak građana („Sl. glasnik RS“, br. 44/2021 i 118/2021), porez koji nije postojao 2017. godine u vreme nastanka prihoda, utvrđuje se 2022. godine, iako isti prihod postaje oporeziv tek od 01.01.2023. godine, a obveznik treba da plaća isti od 2023-2033. godine. Isti porez, shodno Ustavu ne sme biti povratno uveden niti utvrđivan niti naplaćivan. Ekonomska moć obveznika 2023-2033. godine nije ista kao 2017. godine kada je „obveznik tada nepostojećeg poreza“ prihod ostvario i nije znao da će od istog morati da odvoji određeni procenat za porez koji nije postojao u tom periodu.

Predlažemo da Ustavni sud hitno pokrene postupak za ocenu ustavnosti samostalnog člana 5 (i člana 7) Zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak građana („Sl. glasnik RS“, br. 44/2021 i 118/2021) iz Zakona o porezu na dohodak građana („Sl. glasnik RS“, br. 24/2001, 80/2002, 80/2002 – dr. zakon, 135/2004, 62/2006, 65/2006 – ispr., 31/2009, 44/2009, 18/2010, 50/2011, 91/2011 – odluka US, 7/2012 – usklađeni din. izn., 93/2012, 114/2012 – odluka US, 8/2013 – usklađeni din. izn., 47/2013, 48/2013 – ispr., 108/2013, 6/2014 – usklađeni din. izn., 57/2014, 68/2014 – dr. zakon, 5/2015 – usklađeni din. izn., 112/2015, 5/2016 – usklađeni din. izn., 7/2017 – usklađeni din. izn., 113/2017, 7/2018 – usklađeni din. izn., 95/2018, 4/2019 – usklađeni din. izn., 86/2019, 5/2020 – usklađeni din. izn., 153/2020, 156/2020 – usklađeni din. izn., 6/2021 – usklađeni din. izn., 44/2021, 118/2021, 132/2021 – usklađeni din. izn., 10/2022 – usklađeni din. izn., 138/2022 i 144/2022 – usklađeni din. izn.) iz razloga što više hiljada rešenja donetih na osnovu ovih članova dospeva na naplatu 17.02.2023. godine, te još uvek nije počela prinudna naplata poreskih rešenja donetih na osnovu neustavne odredbe zakona.

Primenom ovog neustavnog zakona i primenom opštih akata donetih na osnovu iste odredbe građani mogu pretrpeti veliku štetu plaćajući nezakonita i neustavna potraživanja, a najviše Republika Srbija jer ukoliko bi naknadno svi tužili Republiku Srbiju zbog naplaćenih spornih poreskih potraživanja na osnovu sporne odredbe zakona, pokrenule bi se hiljade postupaka čije troškove bi snosio budžet RS

Takođe, svi poreski obveznici koji uplate dobijaju iz inostranstva, zapravo rade za strane kompanije, te postoji mogućnost i masovne emigracije iz Republike Srbije, što svakako predstavlja štetu po RS.

Predlažemo da Ustavni sud HITNO donese odluku kojom utvrđuje da sporne odredbe samostalnog člana 5 Zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak građana („Sl. glasnik RS“, br. 44/2021 i 118/2021), iz Zakona o porezu na dohodak građana („Sl. glasnik RS“, br. 24/2001, 80/2002, 80/2002 – dr. zakon, 135/2004, 62/2006, 65/2006 – ispr., 31/2009, 44/2009, 18/2010, 50/2011, 91/2011 – odluka US, 7/2012 – usklađeni din. izn., 93/2012, 114/2012 – odluka US, 8/2013 – usklađeni din. izn., 47/2013, 48/2013 – ispr., 108/2013, 6/2014 – usklađeni din. izn., 57/2014, 68/2014 – dr. zakon, 5/2015 – usklađeni din. izn., 112/2015, 5/2016 – usklađeni din. izn., 7/2017 – usklađeni din. izn., 113/2017, 7/2018 – usklađeni din. izn., 95/2018, 4/2019 – usklađeni din. izn., 86/2019, 5/2020 – usklađeni din. izn., 153/2020, 156/2020 – usklađeni din. izn., 6/2021 – usklađeni din. izn., 44/2021, 118/2021, 132/2021 – usklađeni din. izn., 10/2022 – usklađeni din. izn., 138/2022 i 144/2022 – usklađeni din. izn.) nisu u saglasnosti sa Ustavom RS.

06.02.2023.

Advokat Sandra Tanasković Savić

One thought on “INICIJATIVA ZA POKRETANJE POSTUPKA OCENE USTAVNOSTI I ZAKONITOSTI ZAKONA O POREZU NA DOHODAK GRAĐANA

  1. zeljkolausevic@yahoo.com 2. april 2023. at 08:50

    Jeli odgovorio ustavni sud ???

Ostavite odgovor